O Svetištu Majke Božje u Bistrici

Svetište Majke Božje Bistričke ima kroz vjekove važno, upravo središnje mjesto u vjerskom životu hrvatskog naroda. Osobito u teškim vremenima svoje povijesti narod upire svoje oči u crni lik Majke Božje Bistričke, njoj se utječe i zavjetuje. Stotine tisuća hodočasnika doživljava tu svake godine radost s Bogom. Pomirenje, utjehu i novu snagu za kršćanski život. U naše vrijeme u tom su se svetištu odigrali osobito važni događaji za vjeru našeg naroda. God. 1971. održan je u njemu Međunarodni mariološki i marijanski kongres, prvi takvog značaja u našoj domovini. Devetog rujna 1984. održana je veličanstvena proslava: završetak višegodišnjeg slavlja trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, tristota obljetnica našašća čudotvornog kipa Majke Božje Bistričke i Nacionalni euharistijski kongres. Svim tim velikim događajima Majka Božja Bistrička utisnula je svoj pečat, a vjerni je narod brojnim sudjelovanjem (preko 400.000) izrazio svoju vjernost Bogu i Majci Božjoj. Već prigodom Međunarodnog mariološkog i marijanskog kongresa hrvatski su biskupi svetište proglasili hrvatskim nacionalnim marijanskim svetištem, te ustanovili blagdan Majke Božje Bistričke koji će se slaviti svake godine 13. srpnja kao spomen na ova pastoralno i duhovno plodna slavlja. Sveti zbor za bogoslužje potvrdio je ovu odluku biskupa i odobrio obrazac Mise i Časoslova za ovaj blagdan. U spomenici Nacionalnoga Marijina svetišta Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici zlatnim je slovima ispisan datum 3. listopada 1998. godine. Tog subotnjega, Mariji posvećenoga dana i mjeseca, sam rimski prvosvećenik Ivan Pavao II., papa Poljak iz Bijele Hrvatske, hodočasnik Marijinih svetišta diljem svijeta, sav Marijin («Totus tuuts»), proglasio je ispod čudotvornoga crnoga kipa Majke Božje Bistričke - Kraljice Hrvata, bivšeg zagrebačkoga nadbiskupa i bistričkog hodočasnika kardinala Alojzija Stepinca (1898 - 1960) blaženim.